Iz ucenja otaca znamo da postoje dve vrste ljubavi prema bliznjem: ljubav prirodna i ljubav jevandjelska, ili u Hristu. Prirodna je u nama zasadjena prilikom stvaranja, te stoga postoji u svakom coveku. Ona je, kao i druga dobra svojstva, povredjena padom, ili pra-roditeljskim grehom; zato je u svakom coveku podvrgnuta vecim ili manjim, kratkotrajnijim ili dugotrajnijim promenama. Hristos, Koji je na cudesan nacin iscelio sve nase neduge, isceljuje i povredjenu ljubav: On zapoveda da u ljudima ljubimo Njega – Gospoda. Time ljubav uzvodi na najvisi stepen revnosti, daruje joj cistotu, duhovnost, svetost – i plamenom ljubavi u Hristu gasi haoticni i dimni plamen telesne ljubavi koja je pomesana i sastavljena od imaginarne, nepostojece naslade i zestokog, ubistvenog mucenja. Osecanje duhovne ljubavi vodilo je pero svetog Jovana Lestvicnika kada je napisao: “Ljubav prema Bogu gasi ljubav prema roditeljima i drugima bliskim po telu; onaj ko kaze da ima i jednu i drugu ljubav, obmanjuje sebe”. On je takodje rekao: “Vatra se vatrom gasi, to jest tele sna ljubav Bozanskom ljubavlju”. Kada pazljivo pogledamo sebe, s Bozijom pomocu uvidecemo da u najboljem slucaju imamo prirodnu ljubav, a jevandjelsku tek treba da steknemo. 6. 153
Ukazuj postovanje bliznjem kao obrazu Bozijem – postovanje u dusi, nevidljivo za druge, koje je ocigledno samo tvojoj svesti. Neka tvoje delovanje tajanstveno odgovara tvome dusevnom raspolozenju.
Ukazuj postovanje bliznjem ne praveci razliku prema uzrastu, polu, stalezu – i u tvome srcu postepeno ce poceti da se javlja sveta ljubav.
Uzrok te svete ljubavi je – ne telo i krv, ne culna privlacnost, nego – Bog.
Oni koji su liseni slave hriscanstva, nisu liseni druge slave dobijene prilikom stvaranja: da su – obraz Boziji.
Ako obraz Boziji bude bacen u strasni adski plam, ja i tamo treba da ga postujem.
Sta me se ticu plamen i ad! Tamo je po sudu Bozijem gurnut obraz Boziji; moje je da sacuvam postovanje prema obrazu Bozijem i da time sebe sacuvam od ada.
I slepom, i gubavom, i umno poremecenom, i detetu na grudima, i razbojniku, i neznaboscu ukazi postovanje kao obrazu Bozijem. Sta se tebe ticu njihove slabosti i nedostaci! Pazi na sebe, kako ti ne bi imao nedostatak u ljubavi.
Ukazi postovanje Hristu u hriscaninu, Hristu Koji nam je za pouku rekao i opet ce reci prilikom resavanja nase vecne sudbine: Kad uciniste jednome od ove Moje najmanje brace, Meni uciniste (Mt. 25,40).
Obracajuci se svome bliznjem, imaj na umu ovu izreku Jevandjelja i postaces miljenik ljubavi prema bliznjem. Miljenik ljubavi prema bliznjem ulazi njome u ljubav prema Bogu.
Ali ako mislis da ljubis Boga, a u tvome srcu zivi neprijateljsko raspolozenje makar i prema jednom coveku, onda se nalazis u zalosnoj samoobmani. Ako ko rece: Ljubim Boga – veli sveti Jovan Bogoslov – a mrzi brata svoga, laza je… I ovu zapovest imamo od Njega: Koji ljubi Boga, da ljubi i brata svoga (1. Jn. 4,20-21). 1. 125-126
Za ponizavanjem bliznjeg sledi gubljenje ljubavi. Gubljenje ljubavi je obelezje primanja demonskih pomisli, kao sto je obelezje primanja semena blagodati – umnozavanje ljubavi prema bliznjem. 6.225
Prepodobni avva Dorotej, govoreci o ljubavi prema bliznjem, poredi podviznike Hristove sa linijama koje idu od oboda kruga prema njegovom centru… Sto su blize centru, to su blize jedna drugoj. I podviznici Hristovi, sto se vise priblizavaju Bogu, to su blize jedan drugome u istinskoj ljubavi. 6. 429-430
Jevandjelje zapoveda ljubav prema neprijateljima: sveti oci hvale ljubav koja je prema svima jednaka. Zar ljubavi prema bliznjem ne treba da bude strano svako pravljenje razlike? Eto o cemu sada hocu da vam govorim. Hteo bih da vam o tom predmetu kazem ne moju, nego Boziju rec: neka mi milosrdni Bog podari tu rec.
Razumem samo onu ljubav, koja deluje po svestenim zapovestima Jevandjelja, u njegovoj svetlosti, ljubav koja je i sama – svetlost. Drugu ljubav ne znam i ne priznajem. Ljubav koju uzdize svet, koju ljudi smatraju za svoju, zapecacena je padom i nije dostojna da se nazove ljubavlju: ona je izopacenje ljubavi. Zato je tako neprijateljski raspolozena prema svetoj i istinskoj ljubavi.
Istinska, sveta ljubav prema Bogu i bliznjem jasno je predstavljena u jevandjelskim zapovestima. Njeno ispravno i neporocno delovanje pokazuje se kroz ispunjavanje jevandjelskih zapovesti. Ko Mene ljubi – rekao je Gospod – zapovesti Moje drzi. U takvoj ljubavi ne moze biti ni mastanja, ni telesnog zara, jer pocetnici izvrsavaju Hristove zapovesti uz prisilu nad sobom, uz takvu prisilu da se ona naziva raspecem, a oni koji su uznapredovali i osetili osenjenost blagodacu, izvrsavaju ih uz snazan osecaj mira Hristovog. Mir Hristov je nekakav fini duhovni hlad; kada se razlije po dusi, dusa prebiva u uzvisenom cutanju, u svestenom mirovanju.
No, isto to Jevandjelje zapoveda da budemo oprezni sa neprijateljima svojim i da im ne verujemo. Eto, Ja vas saljem – rekao je Gospod Svojim ucenicima – kao ovce medju vukove. Budite, dakle, mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi! A cuvajte se od ljudi jer ce vas predati sudovima i po sinasama svojim tuci ce vas… I svi ce vas mrziti zbog imena Mos (Mt. 10,34-36). Dakle, samo Jevandjelje preporucuje opreznost u odnosu prema neprijateljima i, po mogucstvu, mudro ophodjenje sa njima. Neprijateljstvo proizvodi duh sveta; ono cesto dolazi na mesto telesne ljubavi. Ali i sama telesna ljubav veoma je nalik na neprijateljstvo. Samo potomak starog Ada ma sposoban je za telesnu ljubav i neprijateljstvo; i sto je u njemu zivlji stari covek, to snaznije deluju bolesti kojima je pad porazio ljubav: neprijateljstvo, zavist, ljubomora, telesna ljubav. Sluga Hristov ne moze da bude niciji neprijatelj.
Vidite kako nam Jevandjelje propisuje ljubav prema neprijateljima – ne slepu, ne nerazumnu, nego osvecenu duhovnim rasudjivanjem. Ljubav je – svetlost; slepa ljubav – nije ljubav. Slicno treba reci i o ljubavi prema prijateljima. Jevandjelje zapoveda da to bude ljubav u Hristu, kako bi Hristos bio ljubljen u bliznjem, a bliznji ljubljen kao stvorenje Bozije. Usled te ljubavi u Bogu i radi Boga, sveti ugodnici Boziji imali su ljubav jednaku prema svima, a ljubili su narocito one koji su ziveli blagocestivim zivotom, kao sto je rekao prorok David: Veoma sam postovao prijatelje Tvoje, Gospode. Ucenici su osecali vecu naklonost prema onim nastavnicima u kojima su videli narocito obilje duhovnog poznanja i drugih duhovnih darova. Nastavnici su vise ljubili ona svoja duhovna ceda kod kojih su uocavali narocitu brigu prema dobrodeteljima i narocito delovanje blagodati Bozije. Takva ljubav, koja odaje duzno postovanje ljudima prema stepenu njihove poboznosti, ujedno je i prema svima jednaka, jer je u Hristu i u svima ljubi Hrista. Jedan sasud prima vise tog duhovnog blaga, a drugi – manje. Ali blago je – jedno! 6. 449-453
Ljubav hriscanina prema Bogu je ljubav prema Hristu (1. Jn. 2,23), a ljubav prema bliznjem je ljubav prema Hristu u bliznjem: zavolevsi bliznjeg, zavolevsi ga u Gospodu, to jest po zapovestima Gospodnjim, mi sticemo ljubav prema Hristu, a ljubav prema Hristu je ljubav prema Bogu. Savez ljubavi Bozije sa ljubavlju prema bliznjem najbolje je predstavljen u poslanicama svetog apostola i jevandjeliste Jovana Bogoslova. Prema njegovom ucenju, nemoguce je zavoleti Boga, a da se prethodno ne zavoli brat. Ljubav prema bratu sastoji se u ispunjavanju zapovesti Gospodnjih u odnosu na njega (2. Jn. 1,6).
Isto ucenje objavljuje i sveti nastavnik monastva, prepodobni Antonije Veliki, koji je govorio: “Od bliznjeg zavise i zivot i smrt (duse). Dobijajuci brata, dobijamo Boga; sablaznjavajuci brata, gresimo protiv Hrista”. Prepodobni Jovan Kolov, jedan od najvecih otaca egipatskog Skita, rekao je: “Ne moze se podici dom ako se pocne odozgo, nego gradnju treba zapoceti od temelja i podizati uvis”. Upitali su ga: “Sta znaci temelj”. Odgovorio je: “Temelj je nas bliznji: treba da ga zadobijemo i pocnemo od njega. Na njemu pocivaju sve zapovesti Hristove”. Prepodobni Marko Podviznik: “Nemoguce je spasiti se drugacije, nego kroz bliznjeg”. Slicno rasudjuju i uce svi Sveti Oci; to je opste hriscansko ucenje, ucenje Crkve, ucenje Hristovo.
Obrati paznju na zadobijanje ljubavi prema bliznjem, kao na osnov tvoga zivota… Zavoli bliznjeg prema uputstvu jevandjelskih zapovesti – nikako ne prema strasti tvoga srca. Ljubav koju je Bog zasadio u nasu prirodu povredjena je padom i ne moze ispravno da deluje. Nikako joj ne dopustaj da deluje! Njeno delovanje liseno je neporocnosti i mrsko Bogu, kao oskvrnjena zrtva! Plodovi njenog delovanja su pogubni i ubistveni za dusu. Bliznjeg zavoli na slede-ci nacin: ne gnevi se na njega i ne zlopamti; ne dozvoljavaj sebi da govoris bliznjem bilo kakve prekorne, uvredljive, podsmesljive ili zajedljive reci; cuvaj mir sa njim koliko god mozes; smiravaj se pred njim; ne sveti mu se ni direktno ni indirektno; u svemu u cemu mozes da mu popustis – popusti mu; oduci se od protivrecenja i sporenja, odbaci ih kao obelezja gordosti i samoljublja; govori dobro o onima koji te ogovaraju; za zlo plati dobrim; moli se za one koji ti priredjuju razlicite patnje, uvrede, iskusenja i gonjenja (Mt. 5,21-48). Nikako, ni pod kojim izgovorom, nikoga ne osudjuj, cak i ne sudi ni o kome je li dobar ili los, imajuci pred ocima onog jedinog loseg coveka za koga treba da odgovaras pred Bogom – sebe. Prema bliznjima postupaj onako kako bi zeleo da postupaju prema tebi (Mt. 7,1-12). Iz dubine srca otpustaj i prastaj ljudima njihova sagresenja protiv tebe, kako bi i Otac Nebeski tebi oprostio tvoja bezbrojna sagresenja, tvoj strasni grehovni dug, koji moze zauvek da te gurne i zatvori u adske tamnice (Mt. 18,23-35). Nemoj da se vezujes, narocito ne bludnom strascu, za tvoga bliznjeg; pod bliznjim se podrazumeva ne samo muski, nego i zenski pol. Ako pak ustreljen djavoljom strelom ipak neocekivano budes zarazen, nemoj da klones duhom, znajuci da mi u sebi nosimo sposobnost da se zarazimo svakojakim strastima, sto se dogadjalo i velikim svetiteljima; iz sve snage se potrudi da se izlecis. Na kraju: ne povredjuj svoga brata mnogorecitoscu, praznoslovljem, bliskoscu i slobodnim ophodjenjem s njim. Tako se drzi u odnosu prema bliznjem, pa ces naci i zadobiti Bogom zapovedjenu i Bogu ugodnu ljubav prema njemu; njome ces sebi otvoriti ulaz u ljubav Boziju. 5. 87-89
Нема коментара:
Постави коментар